Kako se pripremiti da porođaj zaista bude najradosniji čin

Ne kaže se bez razloga – drugo stanje, jer obuhvala niz ne tako jednostavnih psihofizičkih promena u organizmu svake žene koja očekuje bebu: telesne, hormonske i fiziološke, ali isto tako i društvena očekivanja, nekakve  gotovo istorijski zadate norme, kao i strahove, strepnje i…pitanja, pitanja, pitanja….

Osim onih promena koje su vidljive: manji ili veći stomak koji iz meseca u mesec raste do te mere da se mnoge žene do devetog meseca trudnoće jedva kreću, povećanje grudi, oticanje nogu, vrlo često i strije koje su noćna mora svake trudnice daleko veće od onih “simptoma” koji će s porođajem nestati, tu su i, takođe u manjoj ili većoj meri, strahovi, noćne more i nesanice kao posledica toga: da li će sa bebom i sa samim porođajem biti sve u redu, kako će se ta mlada mama snaći kada beba dođe na svet, hoće li biti u stanju da odgovori zadatku koje materinstvo sa sobom nosi… Pa tako „najlepši događaj“, „blagosloveno stanje“… može postati i noćna mora buduće mame.

Od trenutka kada počne da im se nazire stomak, a vrlo često i pre toga pa i pre konstatovanja same trudnoće, mlade žene su suočene sa mnogobrojnim i svakojakim savetima iz svoje okoline koja postaje pravo malo savetovalište sa sve onim skupom očekivanja i normi: mame, strine, tetke, kume, bake, komšinice, prijateljice… sve one gotovo kao po pravilu imaju neke svoje, navodno iskustveno proverene „cake“, sopstvena iskustva ili informacije koje su čule od upućenih (pa i manje upućenih) vezane za ono što bi se moglo nazvati

“nezvaničnim uputstvom za prolazak kroz drugo stanje i porođaj na najbezbedniji, najbezbolniji i naravno, najradosniji način”.

Nižu se saveti, počevši, naravno, od toga kako bi trebalo da se ponaša i šta da jede, preko beskrajnih objašnjenja i upustava o tome kako će se osećati, kako bi trebalo spavati, kako se kretati i funkcionisati, pri čemu je obavezna stavka: neizostavna sreća i zadovoljstvo.

Zbunjujuće informacije i anksioznost

Često su tu u pitanju i saveti za koje se kaže da su zlata vredni, uputstva i smernice kojih bi svaka trudnica svakako trebalo da se pridržava, ali među njima ponekad ima i toliko onih dezinformacija i saveta koji  mogu ne samo da zbune, već i da zastraše, uplaše i onespokoje buduću mamu – sve ono za šta bi naš narod rekao da su “babine devetine”.

A istovremeno smo svedoci i sve težih uslova života koji neminovno  donose i sve veće strahove trudnice, ne samo kada je reč o tom najvećem pitanju: kako će proteći sama trudnoća i njen završni čin u vidu porođaja, već i kada je reč o tome kako će se snaći u danima i mesecima koji slede. I to ne samo hoće li uspeti da odgovori ovom veličanstvenom zadatku, već i hoće li imati dovoljno energije, snage, volje, ali i materijalnih mogućnosti za odgajanje i pravilno vaspitanje svoje bebe. Što sve zajedno kod budućih majki, umesto pomenutog veličanstvenog osećaja sreće i zadovoljstva, stvara neretko osećaj anksioznosti

Koga pitati, gde zatražiti savet i informacije bez greške, kome se obratiti za pomoć i kome verovati, a da pri tome nema onog opterećujućeg pritiska koji neminovno nastaje i raste čim se postavi pitanje pouzdanosti tih saveta i njihove delotvornosti.

Kako ženu koja se priprema da uskoro postane majka sistemski podržati pa i ohrabriti tokom trudnoće?

Dvadeset osma nedelja trudnoće kao početak priprema za porođaj uz pomoć stručnjaka

Pripreme za porođaj kroz savete stručnjaka odnosno sistematsku, organizovanu i pažljivo isplaniranu podršku, jesu svakako najcelishodnije – naravno, za sve one buduće mame koje su u situaciji da mogu te savete da koriste, odnosno kojima su ti stručnjaci i dostupni. Mnoge zdravstvene institucije i ustanove koje se bave zdravstvenom negom građana u okviru svoje delatnosti bave se i pružanjem usluga popularno nazvanim priprema za porođaj.

U pitanju su savetovališta za trudnice i buduće mame, u kojima, uz saglasnost ginekologa, od dvadeset osme nedelje trudnoće počinju pripreme za porođaj. Uobičajeno, do trideset četvrte nedelje trudnice pohađaju ove vežbe dva puta nedeljno, a posle toga triput nedeljno. Vežbe napinjanja počinju u trideset sedmoj nedelji trudnoće.

Racionalno koršćenje snage porodilje tokom čina rođenja bebe, a time i za što lepši porođaj, je glavni cilj psihofizičkih priprema trudnica, koja bi u tom cilju, dakle radi olakšanja porođaja, trebalo da aktivno sarađuje sa lekarom i babicom pri porođaju u svim njegovim fazama, ali i blagovremeno se upoznaje sa svakim sledećim korakom, kako kada je u pitanju trudnoća, tako i kada je reč o samom porođaju.

A činjenica je i to da na pravi način i u potpunosti informisane i adekvatno pripremljene trudnice mogu biti aktivnije učesnice koje prate svoje telo i mogu bolje sarađivati sa stručnim akušerskim timom tokom porođaja, kako bi došlo do što bezbolnijeg porođaja i bez svih onih mogućih dodatnih stresova pri tome.

Fizičke vežbe prilagođene „drugom stanju“  i olakšavanje dotoka kiseonika

Specijalizovane ustanove trudnicama, kroz saradnju sa stručnim akušerskim timom, nude sledeće usluge:

  • Fizičke vežbe prilagođene „drugom stanju“ kako bi trudnica održala fizičku kondiciju kakvu je imala pre trudnoće, odnosno da potrebnu stekne ukoliko je nije imala, pospešivanje venske cirkulacije u donjim udovima i kondicione vežbe: usmerene su na trbušne i međurebarne mišiće i mišiće karličnog dna, a i na veću pokretljivost zglobova karlice… u stvari, kako pripremiti telo za porođaj. Inače, kondicione vežbe su usklađene s vežbama disanja, tako da istovremeno opuštaju, poboljšavaju kapacitet pluća i omogućuju  plodu željeni dotok kiseonika. Vežbe relaksacije pomažu da se kiseonik maksimalno iskoristi tokom porođaja, kako kada je u pitanju porodilja i njena materica, tako i kada je reč o bebi.
  • Psihičke pripreme buduće mame za porođaj kako bi u sam taj proces ušla bez straha i mogla da aktivno sarađuje sa akušerima i babicama.
  • Tehniku disanja i usmeravanje pažnje na taj proces prilikom kontrakcija, koji je vrlo značajan tokom samog porođaja, uz vežbe mišićne relaksacije i napinjanja (nazvane krunom uspešnosti pripremljene trudnice): posebno se tokom ovog procesa uče tri tipa disanja u skladu s fazama porođaja, budući da se i početak i dalji tok kontrakcija prati adekvatnim disanjem. Od neprocenjive pomoći kako samoj porodilji, tako i njenoj bebi, jesu vežbe napinjanja, koje ukoliko se savladaju i primene na pravi način, izuzetno mnogo pomažu.
  • Toretska predavanja o trudnoći i o porođaju, upoznavanje s kontrakcijama i mehanizmom porođaja – savete pružaju ginekolozi, ginekološko-akušerske sestre i fizioterapeuti: kako savladati kontrakcije i šta bi sve trebalo znati još pre polaska u porodilište.

U suštini, tokom ovih fizičkih i psihičkih priprema budućih porodilja, one prolaze kroz sve predstojeće i moguće faze čina porođaja i nauče kako bi u svakoj mogućoj situaciji trebalo da se ponašaju i, najbitnije, osnažuju se da se u proces porođaja ukljuće što je moguće aktivnije.

Osim kolektivnih vežbi i predavanja koji se organizuju za sve zainteresovane buduće mame, najčešće ovakve institucije omogućuju i individualnu obuku i pružanje saveta trudnicama u kućnim uslovima. Sem što ne rade fizičke vežbe, ovakva savetovališta mogu da pohađaju i trudnice koje su pod određenom lekarskom terapijom.

Većina žena koje su pre porođaja prošle kroz ovaj proces, na neki način kontrolisanu pripremu za sve ono do čega dolazi na fizičkom i na mentalnom planu, tvrde da je to za njih od neprocenjivog značaja. Budući da je porođaj neminovno stresna situacija, a stepen tog stresa, anksioznosti i brige koje idu paralelno s njim, povećavaju nepoznanice i neupućenost pa i sve one pomenute pogrešne ili poluinformacije, ove psihofizičke pripreme imaju značaj najpre u tom pogledu što ženi omogućavaju kontrolu nad situacijom u kojoj će se uskoro naći.

Smatra se da trudnice koje nisu prošle kroz ovu vrstu priprema pa samim tim imaju i manje informacija i manje znanja, imaju sve šanse da kroz porođaj prođu teže. I ne samo kroz porođaj, već i tokom oporavka.

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *