Kako učimo, slika: https://www.pexels.com

Kako učimo?

Za razliku od pedagoškog pristupa u kojem nastavnik najčešće ima dominantnu ulogu, andragoški je usmeren na polaznika i pitanje kako uče odrasli. Odrasli sami odlučuju gde će se usmeriti i koliko će aktivni biti u procesu obrazovanja.

Andragogija na sajtu Samoobrazovanje.rs se definiše kao nauka u kojoj je važno podsticati, podržati razvoj odraslih. Proces razvoja odraslih obuhvata zadovoljavanje osnovnih čovekovih potreba (bioloških, socijalnih i potreba za samoaktualizacijom) a u obrazovnom procesu zadovoljavanje interesa (saznajnih, doživljajnih i psihomotornih).

Sa stanovišta društva odrasli su usmereni na usvajanje određenih vrednosti (egzistencijalnih, društveno-moralnih i humanističkih) dok im se u okviru procesa obrazovanja nude znanja kulturnih i civlizacijskih vrednosti (nauka, umetnosti i tehnologija itd.)

Svakog dana a da i ne mislimo na to, dolazimo u dodir sa „Velikom trojkom„.

Ova sintagma obuhvata tri teorije učenja (bihejviorizam, kognitivizam i konstruktivizam). Međutim, dolazimo u kontakt i sa raznim drugim teorijama, od kojih su neke tesno povezane sa „Velikom trojkom“, a neke se razvile kasnije – situaciono učenje, učenje otkrićem, teorija kognitvinog razvoja i mnoge druge teorije.

Pretpostavke uspešnog učenja odraslih

Odrastao čovek i snažan motiv – dobitna kombinacija za uspešno samoobrazovanje! Motivi su različiti i što ih je više, proces učenja je lakši i prijatniji. U andragogiji se postavlja pitanje- šta žele odrasli? A šta žele za to se i interesuju. Za to su spremni da se potrude. Koliko puta smo sebi rekli – želim da sam priznat/priznata, hoću da sam vesela/veseo, želim da slikam i od toga živim. Ili, ja najbolje kuvam, hoću da budem šef kuhinje nekog poznatog restorana!

Američki psiholog Irving Lorge je napravio listu toga šta ljudi žele:

Šta odrasli žele imati? Zdravlje, vreme, novac, bolji izgled…

Šta odrasli žele biti? Dobri roditelji, stvaraoci, društveno uticajni, priznati u porodici, samostalni…

Šta odrasli žele postići? Suprostaviti se dominaciji drugih(zanimljivo), prezentovati svoju ličnost, podmiriti radoznalost, usavršavati se, nabavljati ili stvarati kolekcije stvari (npr. ja želim retku kolekciju stripova!).

Šta odrasli žele uštedeti ili od čega žele da budu pošteđeni? Da uštede: vreme, novac, rad, a da budu pošteđeni briga, neugodnih situacija…

Naravno, ova podela uzima u obzir individualne potrebe. Ova se lista može menjati pogotovu danas kad je ličnost tako zahtevna, složena (kao i svet oko njega, uostalom).

Kako uče odrasli?

Postoji zaista mnogo teorija o tome kako uče odrasli. Robert Ganje, edukacioni psiholog (Robert Mills Gagné, 1916-2002), nakon mnogih analiza intelektualnih sposobnosti negde oko 1965-te došao je do sledeće skale nivoa učenja. Ona je danas primenljiva i jasna (može se i proširiti u datoj situaciji) ali osnove su tu.

Učenje odraslog je podelio na devet nivoa:

  1. dobiti pažnju polaznika,
  2. predstaviti mu ciljeve,
  3. podstaknuti njegovo prethodno znanje (pre početka bilo koje nastave),
  4. predstaviti sadržaj,
  5. dati polazniku smernice,
  6. omogućiti mu praksu,
  7. pružiti povratnu informaciju(test, kviz, usmeni odgovori…),
  8. proceniti,
  9. informisati polaznike o sličnim problemskim situacijama, pružiti dodatnu praksu, definisati metode koje dalje možemo primeniti, uraditi evaluaciju dotadašnjeg rada.

Ovih devet stepenika mogu biti okvir za učenje, ali u idealnom slučaju, trebali pripremiti ciljeve kursa ili obuke pre sprovođenja nastave (ciljevi i načini učenja su ti koji događaje dovode u odgovarajući kontekst).

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *