zena-u-crnom

Novogodišnji praznici – da li nam euforija stvara stres ili priliku za uživanje?

Nova godina jedan je od najglamuroznijih povoda za proslavu, ali i najrasprostranjenijih. Nesaglediv broj ljudi na svim meridijanima vrši ozbiljne pripreme za ulazak u Novu godinu i slavi novi početak.

Međutim, da li znamo uopšte od kog momenta u prošlosti se ovaj datum obeležava na ovako spektakularan način? A sa druge strane, šta je sa onim delom ljudi koji ne uživa u prazničnoj euforiji i nestrpljivo čeka da vreme “bezrazložne histerije” prođe?

U nastavku teksta saznajte odgovore na ova pitanja, ali i druge interesantne detalje o Novoj godini.

#1 Kada smo počeli da slavimo dolazak Nove godine?

U današnje vreme običaji slavljenja Nove godine podrazumevaju planiranje izlaska sa prijateljima, sređivanje i oblačenje specijalnih toaleta za dame, tj. odela za muškarce. Treba odabrati i adekvatno mesto za provod, u vidu restorana ili kluba. Ukoliko se odlučite da najluđu noć slavite u objektu kakav je Kasina, Frida ili klub Gotik Nova godina će početi na nezaboravan način, a u njen prvi dan ući ćete sa zadovoljstvom!

Hajde da se vratimo nekoliko koraka unazad i saznamo kada je započeta ovakva tradicija i šta je ona predstavljala za narode koji su je ustanovili.

Narodi koji su prvi počeli da proslavljaju Novu godinu

Nova godina je dan kada započinje novi ciklus računanja vremena i za njen početak u većini kultura uzima se 1. januar. To je datum koji u gregorijanskom kalendaru obeležava prvi dan godine.

Naravno, treba znati da nije oduvek 1. januar bio taj datum od koga počinje novi ciklus računanja vremena, već su ranije to bili različiti datumi, u skladu sa načinom računanja vremena u različitim narodima.

Smatra se da su prvi put Novu godinu proslavili Mesopotamci 2000. godine pre nove ere, i to u martu mesecu. Neki izvori svedoče o tome da su Rimljani do 153. godine pre nove ere Novu godinu takođe čekali u martu, i to prvog dana marta.

Čak i kada je pomeren datum proslave na 1. januar, određeni deo ljudi nastavio je da je slavi u martu, sve do pojave solarnog kalendara 46. godine pre nove ere. Tada je zakonom propisano kada će se ubuduće obeležavati početak.

#2 Kako danas percipiramo kraj jedne i početak nove godine?

Jedan deo ljudi raduje se i prepušta prazničnoj euforiji i svemu što je aktuelno u tom periodu godine. To podrazumeva odabir novogodišnjih poklona za najbliže, ukrašavanje doma, spremanje prazničnih đakonija, odlazak na putovanja, zimovanja i tako dalje.

U svemu tome učestvuju i veliki tržni centri i drugi prodajni objekti, koji na sve načine podvlače važnost novogodišnjih praznika, ističu da je to prilika da darujete najmilije, daju brojne popuste i akcije, a sve to u prijatnom novogodišnjem ambijentu, dekorisanom najlepšim ukrasima, i uz zvuke novogodišnjeg džeza koji daje naročitu čar prazničnim aktivnostima.

konfete-baloni-devojka

Čini se da u tako opisanim prizorima nema mesta za bilo kakve negativne emocije i izostanak prijatnog raspoloženja, ali možda zaboravljamo na okolnosti koje mogu uneti pometnju u prazničnu vedrinu.

Praznična praznina – nažalost, i usamljenost dekoriše domove nekih od nas

Podrazumeva se da sve važne i svečane datume tokom godine provodimo sa porodicom i drugim dragim ljudima, zbog toga se svi koji imaju sa kim da podele prazničnu euforiju raduju i Novoj godini.

Međutim, nije zanemarljiv broj ljudi koji iz određenih razloga ne može da bude sa onima do kojih im je stalo ili se čak i u društvu oseća usamljeno i neprijatno. Osećaj usamljenosti koji postoji i tokom ostatka godine posebno se pojačava u vreme predviđeno za slavlje i druženje, zbog čega mnogi ljudi jedva čekaju da prođe idilična atmosfera i smanji se osećaj nelagode, napuštenosti i tuge.

Ovo je vreme za presabiranje

Na kraju godine ili na početku nove čeka nas suočavanje sa svim onim što je donela prethodna godina, tj. sa svim onim što smo u njoj postigli ili što nismo, što je ujedno i prilika da uspostavimo nove ciljeve.

Međutim, i te kako može biti deprimirajuće ako pogledamo u listu svojih odluka od pre godinu dana i shvatimo da se ništa ili malo šta odatle realizovalo, tj. da je vreme prošlo, a da se mi ne nalazimo na onom mestu gde smo želeli da budemo.

Tako se paralelno sa prazničnom euforijom u nama rađa i nezadovoljstvo ako nismo ostvarili zacrtano, kao i pritisak da je krajnje vreme da se uzobljimo i preduzmemo nešto povodom svojih planova, kako ne bi ostali samo planovi.

Da li ste čuli za postprazničnu depresiju ili ste je možda i sami osetili?

Određeni broj ljudi i te kako se raduje prazničnoj atmosferi, sa najvećim zadovoljstvom bira poklone za porodicu i prijatelje, ugošćava ih sa najrazličitijim specijalitetima, sa naročitom pažnjom ukrašava jelku,…

papir-sa-porukom-gori

A onda, sve odjednom prođe! Više nema lampica, živopisnih ukrasa, čini se kao da su privremeno nestali povodi za radost, što izaziva osećaj postpraznične depresije, koja takođe nije nimalo prijatno osećanje.

#3 Pa da odgovorimo – stres ili uživanje?

Teško je otrguti se masovnoj euforiji i ostati potpuno imun na sve što se oko vas dešava. Pa ipak, pokušajte da sebi kažete da je čitava godina dobra prilika da ostvarite ono što želite, da slavite kada vam se slavi, pa i da tugujete kada vam je do toga.

Posvetite se sebi, zanemarite vremenske okvire koje nameće sredina i zadajte sopstvene, one koji su su skladu sa vašim željama i mogućnostima, a ne prestajte da u svemu oko sebe tražite nešto što će vam ulepšati dan, to je ono što će učiniti da se radujete svemu što dolazi!

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *